webPortal STIJENA

zlo?inacKada i ako se ikada „otvori“ ta nesretna „autonomija“, „letjet ?e perje“! Kazao je ovo nedavno penzionisani general Armije RBiH

Ramiz Drekovi?, prvi komandant Petog korpusa Armije RBiH, u kontekstu kontroverzne 20-godišnje šutnje o najve?em bratoubila?kom ratu u bošnja?koj povijesti.

Drekovi? je kao sudionik tog teškog vremena pokušavao objasniti ko je za njega autonomaš, a ko nije, na osnovu njegovog uvida u ono što se doga?alo.

- Svi moji komandanti, izuzev Atifa Dudakovi?a, bili su kod Fikreta Abdi?a kratko prije proglašenja tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB), ali nisu autonomaši - rekao je Drekovi?, naglašavaju?i svu težinu i kompliciranost najpogubnijeg me?ubošnja?kog sukoba u 20. stolje?u.

Politi?ki utjecaj

Prije 20 godina, ta?nije 29. septembra 1993. godine, dan nakon svog ro?endana, Fikret Abdi? preuzeo je vlast u Velikoj Kladuši i poput tzv. SAO Krajine iz 1991., u dogovoru sa Slobodanom Miloševi?em i Franjom Tu?manom, uspostavio tzv. APZB.

Autonomija krajiškog Babe živi u narodu kao bošnja?ko izdajništvo, fatalni inat, protivustavni ?in, neshvatljiva tragedija. To je najve?a krajiška rana, jer su se bra?a me?usobno ubijala. Danas, kada su se strasti stišale, „autonomija“ živi kao mit, povijesna avet, teret koga bi se svi rado riješili, a ne znaju kako.

Najbolje bi bilo nemogu?e - da se nije ni dogodila, tako kazuje narodna mudrost. Jer, ništa i nikada ne može vratiti zaludno prolivenu krv.

Deli?: Znali smo na šta je sve spreman


- Da sam se ja 1993. godine pitao, ja bih Babu odmah uhapsio i autonomije ne bi ni bilo! Ali, ja sam tada bio obi?ni vojni policajac u Velikoj Kladuši koji je pratio komandanta Drekovi?a dok je pregovarao s Fikretom Abdi?em i nastojao ga urazumiti - pri?a Sead Deli?, bivši komandant i jedan od najžeš?ih protivnika APZB.

Deli? ovo kaže znaju?i da je general Drekovi? deset dana prije proglašenja APZB predlagao Predsjedništvu RBiH i Vrhovnoj komandi Abdi?evo hapšenje, ali nije dobio zeleno svjetlo. Vjerovatno je to bila strateška greška Sarajeva.

Abdi? je iskoristio svoj politi?ki utjecaj i funkciju ?lana Predsjedništva za finaliziranje aktivnosti proglašenja autonomije i mobiliziranje svih politi?kih potencijala u tu paradržavu. Deli? potvr?uje Drekovi?ev stav kako je najve?i otpor stvaranju APZB bio upravo u Velikoj Kladuši, dok je u rubnim dijelovima Cazina i Biha?u, posebno me?u fakultetski obrazovanim ljudima, Abdi? imao veliku podršku.

No, vojska Petog korpusa sa?uvala je jedinstvo, a ve?ina Krajišnika „skenirala“ Babin izdajni?ki naum.

- Znali smo na šta je sve spreman i kako zna kontrolirati narod. On je dijete srbijanskog KOS-a, vrbovan prije rata, a kada je stvoren mit o njemu kao velikom direktoru, to je iskorišteno za unutarbošnja?ki sukob - objašnjava Deli?.

Mentalni profil

On podsje?a i na mentalni profil Abdi?a, koji je radnicima „Agrokomerca“ uvijek dugovao tri do pet pla?a, uz pomo? tadašnje vlasti i policije ljudima je prisilno oduzimana najbolja zemlja za kombinat. Sead Deli? poredi prvu i drugu autonomiju i kaže da je druga, kada su Srbi potpuno preuzeli Abdi?evu vojsku, bila 100 posto ekstremnija.

- Prva je autonomija bila dje?ije obdanište prema drugoj, kada su došli Kobac, Legija i drugi. Tukli su i svoje. Abdi?ev komandant Izet Lati? sukobio se s Kopcem i automatski je smijenjen i poslan u civile. Policijski sat je bio od 14 sati popodne - podsje?a on.

Pri?a o pomirenju fikretovaca i korpusovaca stara je koliko i sukob, ali skoro da se tu ništa nije promijenilo.

- Teško je, previše je ljudi poginulo. U Kladuši je 450 boraca Armije, a 1.200 autonomaša. Dva puta smo ulazili puškom u Veliku Kladušu, a otkako je DNZ došao na vlast u Kladuši pa do danas, mi i naša djeca smo gra?ani drugog reda - pokušava objasniti zašto je teško do?i do pomirenja.

Kao primjer navodi podatak da je za 7. avgust, Dan oslobo?enja Velike Kladuše, tražio op?insku salu kako bi dostojno bio obilježen taj datum Armije RBiH, ali je, da bi dobio prostor od DNZ-ovog na?elnika, morao izbje?i termin „Dan oslobo?enja“. Kada je na kraju dobio salu, dan prije sve?anosti, oduzeli su mu prostor s objašnjenjem da konji?ki klub ima skupštinu.


Abdi? je sklopio sporazume s Radovanom Karadži?em i Matom Bobanom, kao dio prethodnog dogovora s Miloševi?em i Tu?manom

vojska Fikreta Abdi?a sara?ivala je sa srbijanskim specijalnim jedinicama pod komandom DB-a u operaciji koja je imala kodno ime „Pauk“ u borbama protiv Petog korpusa Armije RBiH, logisti?ki potpomognuta u oružju, municiji, nafti i ostalim strateškim sirovinama, ali i u ljudstvu

uz samu granicu sa APZB (preko rijeke Une), u selu Šamarice bio je oformljen poseban štab za podršku Abdi?u. Na?elnik tog štaba bio je Jovica Staniši?, zamjenik je bio Frenki, ali je s njima bio i general srpske vojske Krajine Mile Novakovi?. Pomo? Fikretu Abdi?u osiguravali su Simatovi? i Staniši? dovla?e?i potrebnu robu za rat, od Arkanovih „Tigrova“, preko „Pantera“ Ljubiše Savi?a Mauzera, do „Škorpiona“

po nalogu Fikreta Abdi?a otvoreni su logori za Bošnjake vjerne Ustavu RBiH

u Drmeljevu je bio logor kroz koji je za dva mjeseca prošlo 520 ljudi

u jednom dopisu Abdi?evih autonomaša od 12. januara 1995. piše da je u „vojnom zatvoru Miljkovi?i 1.567 zatvorenika

kada su jedinice Petog korpusa Armije RBiH, pod komandom generala Atifa Dudakovi?a, sredinom avgusta 1994. umarširale u Veliku Kladušu, Fikret Abdi? prešao je u Hrvatsku

Abdi? se nakratko vratio i uz pomo? Marti?evih srpskih pobunjenika preuzeo Veliku Kladušu, nakon ?ega je proglasio tzv. republiku zapadnu Bosnu

nakon akcije „Oluja“ Hrvatske vojske 1995., kada je srušena srpska paradržava u Hrvatskoj, Armija RBiH istovremeno potiskuje Abdi?a iz Cazinske krajine

Fikret Abdi? je uhapšen u Hrvatskoj 2001. godine

Županijski sud u Karlovcu Abdi?a je 2003. osudio na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud Hrvatske preina?io je zatvorsku kaznu na 15 godina

Abdi? je u zatvoru proveo 10 godina i devet mjeseci, a na uvjetnu slobodu pušten je 9. marta 2012.

Avaz

Pro?itajte i.....

Written on 08/02/2013, 14:49 by admin
prijedor-bombom-ubio-postara-i-ukrao-novac-za-penzijePoštar Draško Vidovi? (1970) iz Donjih Orlovaca kod Prijedora ubijen je bombom na lokalnom putu u Donjim Orlovcima. Tragedija se dogodila u trenutku kada je na poštara koji je dijelio penzije iz ...
Written on 24/10/2013, 20:06 by emir
hoce-li-konacno-poteci-crno-zlato-iz-bh-kamena-svjetski-gigant-kompanija-shell-u-potrazi-za-naftom-ulaze-700-miliona-dolara-u-bihIz dviju bušotina koje su pravljene kod Mostara u podru?ju Drežnice neposredno prije rata jasno se naziru tragovi nafte, no strojevi do sada nikada nisu bušili dovoljno duboko kako bi se otkr...
Written on 28/02/2014, 15:26 by admin
u-os-stijena-obiljezen-1-mart-dan-nazavisnosti-bih-fotoU ?etvrtak, 27.02. U OŠ “STIJENA” održana je priredba u povodu obilježavanja 1.marta jednog od najzna?ajnijih datuma u historiji naše zemlje na kojoj su u?enici od prvog do devetog razreda pokazali...
left

Zabava

Linkovi