webPortal STIJENA

Zbog hrane iz bivše Jugoslavije u Danskoj se ide u zatvor!?

Steen StenderJedna polemika o hrani u Danskoj, praktično slučajno, otkrila je da se u zemljama sa područja bivše Jugoslavije na policama trgovina nalazi veliki broj prehrambenih proizvoda sa sastojcima koji su izuzetno opasni za ljudsko zdravlje.

Afera je "pukla" nakon što je dansko istraživanje otkrilo da tamošnji imigranti, u svojim prodavnicama imaju potencijalno vrlo opasne proizvode, koji velikim dijelom doleze s našeg područja. Dakako, ne treba biti posebno pametan da bi se zbrojilo dva i dva – ono šte se u Danskoj prodaje u imigrantskih dućanima, kod nas se regularno nalazi na policama trgovina. Pročitajte cijelu priču...

Piše: Sanida ĐUDERIJA/Doznajemo.com

Danski istraživač Steen Stender upozorava na pretjeranu razinu trans masti u prehrambenim proizvodima u trgovinama imigranata u Oslu. To je ustvari pokazalo dansko istraživanje koje je objavljeno na januarskoj konferenciji u Oslu.

Naime, ustanovljeno je da se prodaje hrana u trgovinama s najgorim mastima, koje su već odavno nestale sa polica iz trgovina u Evropi.

Više od 400 sudionika ove konferencije je ostalo zapanjeno poražavajućim činjenicama koje je otkrilo pomenuto istraživanje.

Iznenađenost

"Iskreno, i ja sam vrlo iznenađen ovim saznanjima. Veliki dio populacije u Norveškoj uzima velike količine metaboličkog otrova. Norveške vlasti moraju učiniti nešto!" – izjavio je profesor sa Univerziteta u Kopenhagenu, Steen Stender.

Danski istraživači su otkrili enormno velike količine trans masnoća u proizvodima, kao što su: peciva i kolači, koji se kupuju u imigrantskim trgovinama na Grenlandu u Oslu.

Nema ograničenja

Danska je bila jedna od prvih zemalja u svijetu, koja je zabranila zakonom trans masti. Nepoštivanje ovog zakona može dovesti do čak dvije godine zatvora.

- Zašto Norveška ne uvodi slična ograničenja ?

Stender odgovara: "Norveški naučnici su mi rekli da nema razloga da se nametne takav zakon, jer oni nemaju proizvode sa trans mastima."

To po njima znači, ono što je dokazano, ne mora da bude i tačno. Stender je u novembru prošle godine kupio nekoliko različitih proizvoda iz šest prodavnica (uključujuči tri trgovine na Grenlandu).

"U 13 od 21 proizvoda u trgovinama imigranata je prisutna ogromna količina trans masti. Ovi proizvodi u sebi sadrže 20 – 30 posto opasnih masti", kaže danski naučnik.

Izloženi imigranti

Keksi, kolači i vafli su uglavnom ti proizvodi u kojima su sadržane velike količine trans masti. Mnogi od njih došli su iz zemalja bivše Jugoslavije.

Učestalost kardiovaskularnih bolesti je dva do tri puta veća među useljenicima, nego kod osoba rođenih u Norveškoj. Veća je i učestalost oboljenja od šećerne bolesti u ovoj skupini.

"Unošenjem ovih masti u organizam u prilično malim količinama, pet grama dnevno, dovodi do 25 posto većeg rizika od tromboze. Masnoća je opasna i

neshvatljivo je da Norveška još uvijek nema isti zakon, kao Danska, Island i Švedska", naglašava ovaj poznati istraživač.

Samoregulacija

U 2006. godini Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je bila saglasna ukidanju i korištenju trans masti. Norveška je i tada ipak odlučila da ne slijedi druge skandinavske zemlje.

"Istina je da mi nemamo nikakve propise, koji postavljaju ograničenja na trans masnoće u hrani u Norveškoj. Nakon FSA iskustva, norveške kompanije su vrlo precizne u smanjenju količine trans masti u hrani. Nakon tih dešavanja, čitavih

10 – 15 godina su se vodile rasprave na tu temu, ali bez konkretnih rješenja – dok Danska je došla sa svojim propisima", izjavio je viši savjetnik

u norveškom tijelu za sigurnost hrane, Ronnaung Aarflot Fagerli.

Zahtjeva se zabrana!

Norveška udruga za srce i pluća (LHL) traži zabranu nakon otkrivanja velikog postotka trans masti u hrani.

Sekretar ove udruge, Frode Jahren, jasno poručuje: "Želimo zabranu, kao što to imaju naši susjedi u Danskoj. Vidimo, nema dobrih razloga zašto ne bi imali takvu zabranu!"

On vjeruje da vlada pretpostavlja da saradnja s prehrambenom industrijom će riješiti problem sam po sebi.

"Ovo istraživanje pokazuje da oni nemaju kontrolu. Zabrana će doći za svu populaciju, bez obzira gdje se kupuju namirnice", izjavio je Jahren.

ČINJENICE O MASTIMA

Zasićene masti su masti koje su u čvrstom stanju na sobnoj temperaturi, a to je obično masnoća životinjskog porijekla.

Zasićene masti i trans masti su masti koje bismo trebali jesti najmanje! Oni povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti za povećanje ukupnog holesterola.

Trans masti su apsolutno najgore masti koje možemo jesti, jer podižu LDL holesterol i snižava dobar HDL holesterol.

Trans masti se formiraju kada se kroz hemijski proces dodaje vodikovo biljno ulje.

Nezasićene masti su obično tekuće na sobnoj temperaturi, a ta mast dolazi uglavnom iz biljnih izvora. Mononezasićene masti i polinezasićene masti pripadaju ovoj grupi i zdravije su od zasićenih masnoća.

Mononezasićene masti se mogu naći na primjer u većini oraščastih plodova, avokada, maslina, maslinovog ulja. Polinezasićene masti se mogu naći u većini biljnih ulja, u kokuruznom ulju, sojinom ulju, suncokretovom ulju itd.

Prosječan zdravi unos dobrih masti u ishrani trebao bi biti približno 30-40 grama dnevno. Sadržaj masti u hrani koju uzima bogato stanovništvo može biti gotovo četverostruk!

Vrućina, svjetlo i kisik razaraju esencijalne masne kiseline, stoga je najbolje ulja čuvati u hladnim prostorijama, ostavama za hranu.

Esencijalne masti moraju se unositi kroz hranu jer ih vaš organizam ne može proizvesti. Esencijalne zdrave masti su Omega 3 i Omga 6 (poznate kao esencijalne masne kiseline).

Masti daju dvostruko više iskoristive energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine (u svakom gramu masti naći ćete 9 kalorija).

Mast doprinosi okusu, strukturi i mirisu mnogih namirnica, a osim toga i usporava probavni proces, što omogućava produžen osjećaj sitosti nakon obroka.

(doznajemo)

Pročitajte i.....

Written on 11/03/2013, 10:14 by admin
policajac-opljackao-zlataru-pa-odmah-utrcao-u-postu-da-plati-racuneStjepan Orešković (45) radio je kao policajac u Opatiji 21 godinu, a onda je učinio ono protiv čega se godinama borio – opljačkao zlatarnicu u Lovranu. Orešković je u maju 2012. godine spasio život...
Written on 02/01/2013, 16:14 by emir
svjetska-banka-u-2013-ekonomski-rast-u-bih-05-postoBosnu i Herceovinu u 2013. očekuje skroman ekonomski rast od 0,5 posto, što je bolje nego 2012. (nula posto), a lošije nego 2011. (1,3 posto), navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke "Jugiostočna...
Written on 25/10/2014, 08:09 by emir
hari-mata-hari-ponovo-predstavlja-bih-na-eurosonguHari Mata Hari predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na Eurosongu 2015.godine u Beču. Navodno, već od odluke BHRT-a da se naša zemlja, nakon dvije godine pauze, vrati na evrovizijsko takmičenje sa...
left

Zabava

Linkovi