webPortal STIJENA

Ako želite da vam mozak bolje radi, ovoga se trebate pridržavati

Hrana ne utječe samo na probavni sustav. Između ostalog, definitivno može utjecati na kognitivne funkcije, tvrde stručnjaci te dodaju da je bitno i kad jedete.

Neurolog Richard Isaacson i nutricionist Christopher Ochner u knjizi The Alzheimer's Diet poručuju da rana večera nakon koje ništa ne jedete po noći, odnosno sljedećih 12 sati može pospješiti rad sivih stanica.

Donose savjete kako pacijenti s ovom bolešću mogu značajno poboljšati pamćenje, te tvrde da se možete zaštititi od Alzheimerove bolesti ako prigrlite njihove prehrambene preporuke.

Postite 12 sati noću

Predlažu da večerate u otprilike ono vrijeme kad većina nas završi s poslom i uživa u ručku – između 16 i 18 sati. Isto tako, ne biste smjeli ništa grickati ni jesti po noći, a doručak je dopušten između 6 i 8 ujutro, ovisno o tome kad ste večerali.

Naime, kad ne unosimo ugljikohidrate, tijelo stvara ketone kako bi moglo imati energije. Upravo oni mogu imati zaštitni učinak na stanice mozga.

Pravi omjer

Svakodnevno treba unositi 25 posto masti, 30 do 45 posto složenih ugljikohidrata i 25 do 35 posto proteina. Izvori zdravih masti su maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi koji su bogati omega-3 masnim kiselinama, maslac od kikirikija te mnoge vrste riba. Ograničite unos hidrogeniziranih masti!

Složeni ugljikohidrati podrazumijevaju voće, povrće i cjelovite žitarice koje imaju niski glikemijski indeks. Izbjegavajte šećer, visokofruktozni kukuruzni sirup, prerađene žitarice, punomasne mliječne proizvode, sladoled, slane grickalice i bilo što drugo napravljeno od bijelog brašna.

Proteine ćete pronaći u puretini, piletini, govedini, lososu, jajima i mahunarkama. Što jesti za veći unos proteina? Ne zaboravite na nutrijente.

Omega-3 masne kiseline (postoje dvije vrste: DHA i EPA) ključne su za dobro funkcioniranje mozga i pamćenje. Iskreno odgovorite: koliko puta tjedno jedete ribu? Povećajte unos lososa, skuše, srdelica i lista, a na raspolaganju su vam i dodaci prehrani u obliku kapsula. Ciljajte na između 1.000 i 1.500 miligrama DHA dnevno.

Hrana bogata antioksidansima također je dobra za očuvanje mozga: jedite bobičasto voće, kelj, nezaslađeni prah kakaa, gljive, luk, grah, srdele, papaline, pastrvu i losos.

Nemojte zaboraviti ni na folnu kiselinu, vitamine B6, B12 i sunčev vitamin.

Kafa je OK

Ispijanje do tri šalice kave s kofeinom dnevno može djelovati zaštitno na mozak. Kofein, kemijska tvar koja se nalazi u kavi, potiče središnji živčani sustav. Povećava intelektualnu oštrinu, produžuje budnost i odgađa pojavu umora. Poboljšava vizualnu percepciju i olakšava koordinaciju pri složenim radnjama, primjerice vožnji automobila.

haber.ba

Pročitajte i.....

Written on 15/09/2014, 05:26 by emir
srbija-nemocna-protiv-sad-a-amerikanci-sa-37-do-svjetskog-zlataIako je svako ko na stvar gleda realno očekivao trijumf SAD-a nad Srbijom u finalu Mundobasketa u Španiji, ipak su rijetki mogli pretpostaviti da će stvari po Amerikance ići tako jednostavno....
Written on 14/01/2013, 09:26 by admin
eksplozija-u-mostaru-unisten-spomenik-borcima-armije-bihSpomenik borcima Armije BiH u Mostaru, ispred Gradske vijećnice, uništen je sinoć u eksploziji još uvijek nepoznate naprave. Eksplozija je odjeknula Mostarom jutros u 2 sata. U MUP-u...
Written on 03/07/2013, 20:39 by emir
super-jednostavan-lijek-za-ubode-od-insekata-imate-ga-u-kuci-djeluje-brzo-i-efikasnoUmjesto da kupujete hemijska sredstva za ubode insekta, pomognite si nečim što sigurno imate u kući – kašikom! S ljepšim i toplijim vremenom, u naš život dolaze i insekti. Nažalost, neki od njih nisu...
left

Zabava

Linkovi